Zivojin Zika Petrović
U poslednje dve decenije naglo je porasla potreba za proučavanjem budućnosti i njenom upotrebom u globalnim korporacijama...
dalje

Doc. dr Živojin Petrović
Home
Tragom budućnosti PDF Štampaj E-mail


ImageDanas je poslovanje mobilno i digitalno, a tradicionalno radno vreme postoji samo kao pojam, tržište je otvoreno 24/7 za svakoga.
Tehno cunami i novi Internet će promeniti svet, ljude, ali i njihovu sveopštu kulturu.

U budućnosti će nastanak čovečanstva da se meri pre i posle toga. Do skoro niko nije mogao da zamisli koliko važnu ulogu ima prelazak na digitalno poslovanje uz pomoć mreže svih mreža. Čak ni Bill Gates nije u početku želeo da ulaže i da veruje da će Internet uspeti. Međutim, vreme je pokazalo baš suprotno i zaista za koji kratak period je tehnologija napredovala da je Murov zakon apsolutno doveden u pitanje a poslednje informacije govore da je i prevaziđen.


Prateći aktuelne poslovne i tehnoške trendove i proučavajući njihovo munjevito razvijanje, kao i analiziranjem šta nas čeka u budućnosti stalno mi je u glavi čuvena izjava direktora američkog zavoda za patente Charles H. Duella iz 1899. godine koji je ponosno tadašnjem predsedniku Amerike saopštio „Sve što se može izmisliti već je izmišljeno!”

ImagePonekad ga i razumem jer je stvarno običnom čoveku – korisniku neshvatljivo da je pre samo nekoliko godina bilo nezamislivo da će jednog dana koristiti mobilni telefon, koji će imati trenutni pristup informacijama koje njegov korisnik zaželi, jednostavno da će mu IT revolucija promeniti život. Međutim, treba reći da ne samo da nije sve izmišljeno, već ovo do sada je skoro ništa prema onome šta će sve biti aktuelno u budućnosti.

Svakodnevno raste broj inovacija, u prilog tome ide i podatak da je stopa rasta zahteva za patente na svetskom nivou između 1990. i 2007. godine oko 20 odsto na godišnjem nivou.
Trenutni pristup informacijama menja upravljanje znanjem. Znanje je postalo dostupnije i specijalizovanije. Najbolji primer tog trenda je rast Internet pretraživača, ogromne količine informacija dostupne su u svakom trenutku. Pojavljuju se novi modeli stvaranja znanja, distribucije i vlasništva nad znanjem. Sve je više opensource pristupa znanju, a za inovacije su sve više zaslužne organizacije, a ne individualci. Zbog toga kompanije moraju da nauče kako da se ponašaju i posluju u tom obilju znanja i inovativnosti ili će se utopiti u moru tih informacija.

Trendovi u oblasti biznisa u smislu novog načina upravljanja i odlučivanja su isprepleteni sa trendovima u svetu nauke i tehnologija. Novi menadžeri moraju svakodnevnim usavršavanjem da prilagođavaju svoje znanje modernim načinom poslovanja jer im je to jedini način da svoje firme pozicioniraju atraktivnije od konkurencije. Sa druge strane, investitori, poslovni anđeli, investicioni fondovi, ulažu sredstva u razne poslovne prilike i nadaju se profitu u narednih 8 – 10 godina, a da li oni mogu da predvide toliko daleko? Kako će izgledati svet biznisa i tehnologije 2xxx. godine? Kako razumeti budućnost? Kako ćemo poslovati u budućnosti?

 

Čuveni John McHale je rekao „Budućnost prošlosti je u budućnosti. Budućnost sadašnjosti je u prošlosti. Budućnost budućnosti je u sadašnjosti”.

 

Jedno je sigurno, akcije tj. delovanje, koje danas preduzimamo, određuju budućnost koju ćemo doživeti. Svako želi da zna kakva ga budućnost očekuje i da prepozna probleme koji predstoje, a sve to zbog toga da bi bio sposoban upravljati mogućim suprotnim događajima. Svaka savremena institucija, pa tako i preduzeće, mora predviđati svoju budućnost. Predviđanje o tome šta će se, najverovatnije, dogoditi u budućnosti važno je za odluku o proizvodnji, šta i koliko će se proizvoditi, koliko, gde i u šta investirati, koliko zaposliti novih radnika, koje će nove tehnologije biti potrebne itd. Na primer, kad se sagledaju događaji, naročito na područiju ekologije, više je nego vidljiva potreba da se sazna i razume budućnost, i to danas. Predviđanje budućnosti odgovornost je za svakog razumnog pojedinca, a za nauku posebno.

 

ImageMisliti o budućnosti je veoma lako. Svi smo to u velikoj meri iskusili u našem privatnom i profesionalnom životu. Vođenje dnevnika sastanaka i obaveza, planiranje susreta, pravljenje planova za odmor i slično, sve to uključuje razmišljanje o događajima u budućnosti i pre nego se oni dese. Neverovatna je činjenica da se mnogi od njih dese upravo kada o njima ne mislimo unapred, kada su već u budućnosti.


Većina ranije postignutih dogovora, uz časne izuzetke, dešava se kao da su naslućeni, ali mi naročito obraćamo pažnju na one koji to nisu.

Takve kratkoročne promene je jednostavno predvideti, ali jasno je da niko ne može sasvim sigurno da predvidi budućnost. Međutim, tamo gde raspolažemo dobrim informacijama o prošlosti i sadašnjosti i gde možemo biti uvereni u nastavak postojećih trendova i u budućnosti, postoji više metoda koje nam omogućavaju gledanje unapred ili predviđanje onoga što će se dogoditi sa izvesnim stepenom sigurnosti.

Jednom rečju, ako želimo da razumemo, predvidimo i da uspemo u budućnosti, moramo da se naoružamo „najsmrtonosnijim oružjem”, znanjem, ali i kreativnošću. U tom smislu sam ovu knjigu i zamislio, ne da nas uplaši, već da „otvori vrata” novom razmišljanju, možda drugačijem pogledu na budućnost, pomogne nam u razumevanju, ali i odlučivanju prilikom razmatranja gde i zašto investirati i da nam posluži kao upustvo za rukovanje i sklapanje novih životnih kockica. Na kraju, da nam olakša život i poslovanje u budućnosti koje će sve više ličiti na orkestriranje.

Svet promena u kome živimo, naročito promena u oblasti biznisa, nauke i tehnologije je dovelo do toga da je tradicionalno tržište postalo malo tržište za poslovanje ali „žedno” i veliko za inovativnost. Ova knjiga je sama po sebi inovativnost pored ostalog jer je pišem prvenstveno kao preduzetnik (za razliku od mnogih drugih među kojima je i Karl May), zatim kao menadžer a na kraju kao naučnik – istraživač, inspirisan „digitalno poslovnim plesom”, a uveren u hipoteze Čarlsa Darvina da „ne opstaju ni najjači ni najinteligentniji, već oni koji se najbolje prilagođavaju promenama”.

(Odlomak iz knjige „Poslovanje tragom budućnosti”, autor: doc. dr Živojin Petrović)

 
 
< Prethodno   Sledeće >